/
96 Views0

Siva plijesan uobičajen je naziv za bolesti koje uzrokuje gljivica Botrytis cinerea.

Prisutna je svugdje u prirodi i štetu može uzrokovati tijekom cijele godine.

Izraziti je polifag stoga ima veliki broj domaćina, više i od 200. Velike štete uzrokuje na jagodi, malini, kupini, salati i rajčici….Izravne štete na vinovoj lozi, kako u kontinentalnom tako i u jadranskom dijelu Hrvatske, ovisno o godini, kreću se 3-15 % smanjenja uroda.

Može zaraziti različite biljne organe, ali najčešće napada zrele plodove, na kojima su simptomi i najuočljiviji. Infekcija se može dogoditi u svim fazama razvoja (od cvatnje do berbe), ali najkritičnija je u stadiju dozrijevanja grožđa.

Kada se grozdići zatvore, gljivica prodire u peteljke, peteljčice i bobice. Prvo slijedi parazitska faza ili faza „zelene plijesni“. Ova faza nije lako uočljiva i gljivica se može pritajiti na mjesec do dva i za to vrijeme prodire u tkivo, uzrokuje prekid kolanja sokova zbog čega se bobe smežuraju i suše te se stvaraju konidije. Faza „sive plijesni“ javlja se pred zriobu. Gljivica od mjesta infekcije napreduje prema bobi 3-4 mm dnevno, pri čemu pokožica mijenja boju sve dok čitava ne postane svijetlo-smeđa. Nakon nekog vremena bobe dobivaju sivu paučinastu prevlaku, konidije, vrste spora koje se u obliku prašine kada sazriju odvaja i dalje šire.

Jačem razvoju gljivice pogoduju više temperature zraka, povišena vlaga u zraku, povremeno vlaženje bobica uslijed kiše, rose ili magle, oštećenja od tuče i ožegotine od sunca ako je skinuto previše lišća.

Kao i druge mikroorganizme botritis je teško eliminirati, jer kad je na biljci zaraza vidljiva, tada je ona već prisutna u svim biljnim dijelovima. Stoga je vrlo važno redovito pratiti kako bi se uočili prvi simptomi.

Broj prskanja ovisi o vremenskim uvjetima. Za efikasno suzbijanje bolesti bit će potrebna 3-4 prskanja vinove loze.

Važno je sa zaštitom započeti na vrijeme. Preventivno suzbijanje sive plijesni, osim što osigurava kvalitetniji urod, smanjuje potrebu za kasnijim ponavljanjima prskanja, pogotovo u fazi berbe kada valja paziti na karencu.

U suzbijanju ove bolesti ekološkim sredstvima efikasnim su se pokazali pripravci na bazi tekućeg bakra koji sprečavaju naseljavanje spora. U slučaju obilne vlage kako bi zaštitili biljke, potrebno ga je aplicirati svakih 7-10 dana, počevši od cvjetanja pa sve do pred berbu. Nimovo ulje može spriječiti razvoj gljivica, ali i drugih štetnika, ako se aplicira redovito počevši već prilikom same sadnje. Efikasan u sprečavanju bolesti i smanjenju rasta gljivice, pokazao se i kalij kao što je npr tekuće gnojivo K-VITRUM.

Kako bi se izbjegla otpornost gljivice na pripravke fungicidnog djelovanja, preporučuje se alternirati s pripravcima koji sadrže vrijedne mikroorganizme. Nepatogene, saprofitske gljivice iz roda Trichoderma pokazale su veliku učinkovitost, a ujedno su i prirodnija opcija. Korisne bakterije poput Bacillus subtilis lako sprječava različita gljivična oboljenja. Mogu se primjenjivati prskanjem ili dodavanjem u tlo, što pruža dodatnu zaštitu u borbi protiv patogena, a ujedno i pridonosi jačanju korijena što doprinosi da biljke lakše usvajaju sve potrebne hranjive tvari.

Koju god metodu zaštite izabrali, od ključne je važnosti redovito održavanje nasada i praćenje prve pojave ranica ili spora.