/
322 Views0

Nakon natprosječno toplog i sunčanog ožujka, već u prvim danima proljeća uslijedilo je naglo zahlađenje praćeno mrazom, a ponegdje i većom količinom snijega.

Za povrćare, voćare i vinogradare koji nisu poduzeli mjere zaštite od mraza ovo zahlađenje može izazvati mnoge probleme. Situacija je kritična kod koštuničavog voća poput šljiva koje su u fazi otvaranja listića pupoljka, a posebice kod ranih sorti bresaka i trešanja koje su već procvale i gdje niske temperature mogu dovesti do trajnog gubljenja ploda u tekućoj godini. U nekim dijelovima Dalmacije već je i loza propupala, tako da su i tu moguće određene štete.

POKRIVANJE IZOLATORIMA

Ako se ostvare najavljene niske temperature, bit će potrebno provesti zaštitu od proljetnog mraza. Najjednostavniji način u zaštiti povrtlarskih kultura, cvijeća pa i voćaka je pokrivanje biljaka tkaninama, folijama, kartonima, slamom ili lišćem. Kod uzgoja ranih kultura povrća osjetljivih na mraz najefikasnija obrana je podizanje plastenika, ali i prekrivanje zemljišta slamom ili suhim lišćem dobro će poslužiti kao izolator i zadržati toplinu.

ZAŠTITA UZ POMOĆ VODE

Jedan od najefikasnijih načina sprečavanja šteta od mraza je orošavanje odnosno prskanje voćaka ili vinove loze vodom. Taj način najčešće se koristi u vrijeme pojave mraza tijekom cvatnje voćaka. Povrtni usjevi mogu se zaštititi i umjetnom kišom kojom treba poprskati tlo prije mraza. Tada će trebati duže vrijeme da se ta voda ohladi na nulu te se stvara povoljna mikroklima i mraz neće oštetiti biljke.

Jedna od efikasnih mjera borbe protiv mraza u povrćarstvu je i zalijevanje budući da voda u tlu ima veći toplinski kapacitet od krutih čestica tla pa se tako povećanjem vlažnosti povećava i toplinski kapacitet čime se tlo sporije hladi.

PODIZANJE TEMPERATURE U VOĆNJACIMA I VINOGRADIMA

Zbog većeg razmaka redova a i manjih nagiba terena, zaštitu od proljetnog mraza lakše je provesti u voćnjacima nego u vinogradima. Ovdje se misli na korištenje traktora koji vuče transportni grijača tzv. heater ili frostbuster. Na način da kruži voćnjakom vodeći računa da određeni međured bude čim prije ponovljen. Ti grijači, koji stvaraju topli zrak, koriste različite energente (plin, benzin ili naftu), a topli zrak ispuštaju na stranu ili unazad te se na taj način podiže temperatura u nasadu.

U slučaju mraza može se u nasadu osigurati grijanje na kruto gorivo u malim prijenosnim pećicama cilindričnog oblika, napravljenim od metalnih cijevi s metalnim poklopcem koji svojim promjerom nadmašuje cijev za barem 30-35 mm. Ovakva peć toplinom koju proizvodi pokriva površinu od 25-40 m2. Kada se koriste ovakve peći potrebno je pratiti temperaturu u nasadu u 23 h te uzeti u obzir smjer iz kojeg puše vjetar kako bi se one postavile na ispravnu poziciju. Uz dovoljne količine goriva temperatura u nasad se može podići 1-2ºC. Na taj način se može uz održavanja vatre tijekom noći u kojoj se očekuje mraz, izbjeći šteta ili ublažiti posljedice mraza.

ZAŠTITA I PODRŠKA FIZIOLOŠKIM PROCESIMA BILJKE BIOSTIMULATORIMA

Na rizičnim područjima gdje su mogući češći ili rjeđi proljetni mrazovi, kao i prilikom prognoza pojave mraza, najbolje je preventivno tretirati nasad biostimulatorima na bazi aminokiselina kao što su FitoAlgenF, Kaishi ili Fitofert LMW. Optimalno vrijeme tretiranja je početak kretanja vegetacije, rana cvatnja ili poslije cvatnje, bar par dana prije nastupanja nepovoljnih uvjeta. Biostimulator će u takvim situacijama pomoći biljci da se u što kraćem roku oporavi od proživjelog oblika stresa ubrzavajući i podržavajući fiziološke procese.

 

● mraz   ● niske temperature   ● zaštita od mraza   ● rane sorte voćaka   ● biostimulatori   ● zaštita nasada