ZAŠTITA I GNOJIDBA SMILJA U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI

 

Tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja smilje je izloženo napadu štetnika. Pri proizvodnji sadnica najčešće se javljaju šampinjonska mušica (Sciaridae), podgrizajuće sovice (Agrotis sp.) i gusjenice moljaca. Isti se štetnici mogu naći i na sadnicama posađenim u polju. Osim navedenih štetnika smilje napadaju lisne uši (Aphididae), štitaste uši (Coccidae), kalifornijski trips (Frankliniella occindentalis), lisni mineri (Liriomyza spp.) te gusjenice iz porodice Nymphalidae.

Na osnovi dvogodišnjih istraživanja štetne entomofaune smilja kod nas, može se zaključiti sljedeće:

  • Tijekom istraživanja ustanovljeno je devet štetnika smilja koji sistematski pripadaju u pet redova.
  • Među ustanovljenim štetnicima smilja najveće značenje ima vrsta stričkov šarenjak (Vanessa cardui) koji radi intenzivne štete 3. kategorije štetnosti.
  • Znatne štete (2. druga kategorija intenziteta štetnosti) na pojedinim lokalitetima ustanovljene su i od vrsta srebrni listojed (Phyllobius argentatus) i sovice (Agrotis rumicis).

 

Prema Matošević, 2004. kategorije štetnosti određene su prema važnosti štetnika za biljke u plantažnom uzgoju u vrijeme istraživanja:

 

1 – slabi intenzitet štete (do 30 %): štetnik je prisutan, ali biljci ne nanosi znatnije štete niti je znatno fiziološki oslabljuje

2 – srednji intenzitet štete (do 60 %): štetnik može uništiti i do 50 % lisne mase, kategorija umjerenog štetnika, znatno fiziološko oštećenje biljke

3 – jak intenzitet štete, štetnik može izazvati potpunu defolijaciju biljke, jako fiziološki oslabljuje biljku i može uzrokovati njeno ugibanje, izraziti štetnik.

Slika 1

Potpuno uništena biljka smilja od gusjenica stričkova šarenjaka – V. cardui (foto: Ostojić, I.)

Slika 2.

Znatna oštećenja lista od srebrnog listojeda – Phyllobius argentatus (foto: Zovko, M.)

Slika 3.

Smilje napadnuto lisnim ušima iz roda Macrosiphoniella (foto: Zovko, M.)

Za suzbijanje navedenih štetnika preporučujemo:

Tretiranje presadnica prije sadnje

Fusver                                  10 %-tna otopina, potapanjem presadnica (trulež korijena – Sclerotinia)

 

Početak travnja – sredina travnja

Baturad WP                       1,0 kg/ha  – insekticid (stričkov šarenjak)

Kaishi                                   1,5 l/ha – aminokiseline (podizanje kondicije biljaka)

Fusver                                  2,0 l/ha – bakterijski preparat (bolesti korijena)

 

Sredina svibnja

FitoAfiser                           2,0 l/ha – insekticid (listojed, trips, lisne uši)

Kaishi                                   1,5 l/ha – aminokiseline

 

Kroz vegetaciju, ovisno o potrebi i pojavi štetnika tretirati nasad sa:

Baturad WP                      1,0 kg/ha (gusjenice svih štetnika)

Fusver                                  2,5 l/ha folijarno (bakterijske i gljivične bolesti)

Kaishi                                   1,5 l/ha (aminokiseline – bolja kondicija biljaka)

FitoOrganomax                 20,0 l/ha (tijekom vegetacije u više obroka, NPK gnojivo 6-2-4)

 

 

Za suzbijanje gljivičnih i bakterijskih bolesti (monilija, pepelnica, erwinia itd) preporučujemo primjenu preparata Fusver u dozi 2,5 – 3,0 l/ha. Proizvod je preparat na bazi bakterije Bacillus subtilis i potpuno je prirodni proizvod koji nema karencu i ne ostavlja rezidue.

 

Izvor:

Ostojić, I., Zovko, M., Petrović, D. Bošnjak, L (2018). Štetnici smilja (Helichrysum italicum (Roth) G. Don.] u plantažnom uzgoju na području Hercegovine. Fragmenta phytomedica 32 (1): 21-30, Zagreb.